Poslanici Evropskog parlamenta (EP) završili su sinoć raspravu o rezoluciji o Crnoj Gori, a neki od zaključaka su da je potrebno naći rješenje za okončanje bojkota i povratak opozicije u parlament, da treba pojačati borbu protiv korupcije i ispitati napade na novinare. Plenum EP-a će danas glasati o rezoluciji.
Kako je istakao autor rezolucije i izvjestilac EP-a Čarls Tenok, pristupni pregovori su otpočeli prije pet godina i evidentan je opipljiv progres Crne Gore, „mada treba više napretka u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
– Izbori su prošle godine održani u skladu sa novim zakonskim okvirom. Vlada izbornog povjerenja je formirana pred izbore, a opozicione stranke su preuzele neka ministarstva i institucije, i to je bio pozitivan razvoj događaja. Ostajem vrlo zabrinut zbog situacije u vezi sa „državnim udarom” koji pokazuje rastuće prisustvo Rusije na terenu. Bojkot parlamenta je razočaravajući i dugoročno šteti demokratskim procesima – saopštio je Tenok, uz napomenu da treba postići politički dogovor da se izađe iz te situacije.
On je kazao da Bregzit ne treba da obeshrabri Crnu Goru i da ona ne treba da odustaje od puta ka punopravnom članstvu u EU.
Govoreći u ime Savjeta EU, Ijan Borg je rekao da je Crna Gora i dalje najnaprednija u procesu pristupanja EU, što rezolucija jasno konstatuje.
– Institucionalni i zakonski okvri je tu, ali dalja primjena ostaje ključna. Postoji potreba za kontinuiranim fokusom na ključne reforme. Progres je napravljen, ali i dalje postoji niz reformi koje treba sprovesti, u prvom redu kroz poglavlja 23 i 24 – kazao je Borg.
U ime Evropske komisije, Džulijan King je naveo da je revidiran pravni i institucionalni okvir, ali sada treba pokazati konkretne rezultate. On je pohvalio potpuno usklađivanje Crne Gore ea evropskom spoljnom politikom.
– Nažalost, dijelimo zabrinutost zbog bojkota. Šaljemo poruku da partije treba da nađu kompromis i vrate političku debatu u parlament. Očekujemo da se političke grupacije uključe u ispunjavanje preporuka misije OEBS/ODIHR. Očekujemo i da se istraže sva dešavanja na dan izbora prošle godine, u skladu sa međunarodnim standardima. Već se radujemo smanjenju političkih tenzija, ubrzanju integracija i suzbijanju kriminala i korupcijke – kazao je King.
Hrvatski poslanik Ivica Tolić ocijenio je da su organizovani kriminal i korupcija veoma ozbiljni problemi u Crnoj Gori. Istakao je da bojkot opozicije ne treba da čudi EU i da sva dešavanja na dan izbora, uključujući i „državni udar”, treba detaljno ispitati.
– Ne treba da budemo pasivni posmatrači, već treba da predložimo konkretan plan da se izađe iz ove situacije – naveo je Tolić.
Kako je istakao Nikos Andrulakis, već sada su vidljive efikasne akcije na suzbijanju utaje poreza i suzbijanja nezaposlenosti. On je rekao da treba nastaviti borbu protiv korucije.
– Opozicija treba da prizna rezultat izbora i da se vrati u parlament – kazao je Andrulakis.
Po ocjeni hrvatskog parlamentarca Joza Radoša, neophodno je da EU bude više angažovana na Zapadnom Balkanu. On je rekao da je Zapadni Balkan neodvojivi dio EU.
Kiparski poslanik Takis Hadžigeorgiju rekao je da EU treba da podrži jačanje političkijh institucija Crne Gore.
– Mi ne možemo da imamo takav odnos da budemo neko ko prećutkuje neke stvari. Treba biti vrlo oprezan i pažljiv, ali smatram da ne smijemo ignorisati pitanje korupcije i siromaštva –naglasio je Hadžigeorgiju.
Predstavnica grupacije Zeleni Ulrike Lunaček kazala je da ima dosta posla na sprečavanju korupcije i kriminala u Crnoj Gori, a posebno na jačanju slobode medija i uslova za rad NVO sektora.
– Mi bismo voljeli da se razdvoje formulacije o ruskom uticaju i „državnom udaru”, jer o tome još traje istraga i nema nezavisnih informacija šta se desilo. Takođe, treba razdvojti pitanje NATO i EU integracija – kazala je Lunaček.
Poslanik EP-a Analiza Dods kazala je da perspektiva članstva u EU ostaje ključna za stabilnost u regionu. Rekla je da je zadovoljna što se pitanje uslova za rad NVO i medija odslikava u izvještaju. Govorio je i poslanik Dejvid Mekalister, ističući da pitanja slobode medija i borbe protiv korupcije moraju biti visoko na agendi. I on je zabrinut zbog uticaja Rusije na terenu, posebno zbog navoda su ruske specijalne službe umiješane u dešavanja na dan izbora u Crnoj Gori 2016.godine.
– Izražavam zadovoljstvo što srpsko-crnogorski odnosi danas postaju izbor stabilnosti u regionu – naveo je Mekalister.
Evropski parlament svake godine usvaja političku rezoluciju o progresu Crne Gore na putu ka EU kao odgovor na izvještaje Evropske komisije (izvršnog tijela Unije) o napretku u ispunjavanju uslova država kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo.
M.V.
Potrebno još rezultata
Funkcioner Evropske komisije Tomas Haglajtner rekao je da EU vidi rezultate u Crnoj Gori u nekim oblastima, u prvom redu u vezi sa suzbijanjem korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. Nakon sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, on je novinarima rekao da je u drugim oblastima bilans postignutih rezultata ipak ograničen.
– To su oblasti prevencije korupcije, oduzimanje imovine proistekle iz krivičnih djela, nasilje nad novinarima, krivično gonjenje u odnosu na prekoračenje sile i zlostavljanje od strane organa vlasti, ali i borba protiv nasilja zasnovana na rodnim razlikama – kazao je Haglajtner.
On je ocijenio da su crnogorski državni organi posvećeni evropskim integracijama, naročito premijer Duško Marković, koji je, kako je naveo, svjestan pitanja o kojima je razgovarano na sjednici Pododbora
Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović izjavio je da je reformom pravosuđa zaokružen zakonodavni okvir i da je Crna Gora sada usmjerena na sagledavanje načina na koji sistem funkcioniše.
DF: Dokument je pristrasan
Predsjedništvo Demokratskog fronta uputilo je pismo i elaborat o rezoluciji Evropskog parlamenta o Crnoj Gori predsjedniku EP-a Antoniju Tajaniju, kao i predsjednicima svih poslaničkih klubova, ukazujući da je tekst rezolucije pristrasan, neutemeljen i kontradiktoran. Kako su istakli, u rezoluciji je prećutana činjenica oko koje su saglasne sve opozicione partije – da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj, institucionalnoj, socioekonomskoj i bezbjednosnoj krizi.
– Kriza je primarno izazvana nelegitimnim izborima, prije svega usled brojnih izbornih manipulacija, od kojih su samo neke viđene u aferi „Snimak“ – navodi se u pismu i elaboratu.
Ističe se da je kriza radikalno produbljena najnovijom aferom takozvanog pokušaja terorizma ili državnog udara, koji je navodno pripreman na dan izbora.
– Ta montirana afera, kao i u nekim ranijim izbornim procesima, poslužila je režimu za staljinistički obračun sa političkim neistomišljenicima. Kontrolisano tužilaštvo podiže optužnice bez ikakavih dokaza sa ciljem da se na brutalan, nezakonit i neustavan način obezglavi opozicija, te da se u atmosferi odmazde i straha parališe bilo kakva kritička, antirežimska djelatnost –ukazali su iz DF-a.